STID JE KLJUČ SVAKOG DOBRA
حَدَّثَنَا مُحَمَّدُ بْنُ الْمُثَنَّى وَمُحَمَّدُ بْنُ بَشَّارٍ – وَاللَّفْظُ لاِبْنِ الْمُثَنَّى – قَالاَ حَدَّثَنَا مُحَمَّدُ بْنُ جَعْفَرٍ حَدَّثَنَا شُعْبَةُ عَنْ قَتَادَةَ قَالَ سَمِعْتُ أَبَا السَّوَّارِ يُحَدِّثُ أَنَّهُ سَمِعَ عِمْرَانَ بْنَ حُصَيْنٍ يُحَدِّثُ عَنِ النَّبِىِّ -صلى الله عليه وسلم- أَنَّهُ قَالَ «الْحَيَاءُ لاَ يَأْتِى إِلاَّ بِخَيْرٍ».
Prenosi se od ‘Imrana ibn Husajna, radijallahu anhuma, da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao:
“Stid donosi samo hajr.”[1]
Značenje manje poznatih riječi:
stid – karakterna osobina koja sprečava čovjeka da radi pokuđena djela
Biografija ravije:
‘Imran ibn Husajn el-Huza'i el-K'abi, radijallahu anhuma, je plemeniti ashab. Primio je islam u godini Bitke na Hajberu. Bio je od ashaba koji su se istakli u fikhu. Živio je u Basri, a 52. god. po Hidžri preselio je na ahiret.
Kratki komentar hadisa:
U hadisu je pohvala stida i isticanje da je on dio imana, stoga je stid islamski moral. Međutim, pohvalni stid je stid kako ga islam tretira, a ne onaj iz kojeg proizilazi ostavljanje nekih vadžiba, poput ostavljanja naređivanja dobra i odvraćanja od zla. Ovo, zaista, nije islamski stidnego slabost i poniženje, a naziva se stidom zbog sličnosti islamskom stidu.
A hadis može imati i značenje: onaj čiji je ahlak stid da u njemu hajr preovlađuje. Ili može značiti: ako je stid dio njegovog ahlaka da je hajr u njemu sam posebi, a činjenje grijeha, ponekad, ne negira taj hajr.
Pouke hadisa:
- Imati osobinu stida je dio imana.
- Stid je ključ za sva vrata dobra.
- Stid je osobina vjerovjesnika, alejhimussalatu vesselamu.
- Ružne riječi negiraju stid, poput psovke, vrijeđanja i galame.
- Nije od islamskog stida ostavljanje obaveze naređivanja dobra i odvraćanja od zla.
[1] Buharija (5/2267), broj 5766, Knjiga o adabima, Poglavlje o stidu, i Muslim (1/64), broj 37, Knjiga o imanu, poglavlje: Dijelovi imana.
